Predstavljamo vam:
“Renesansni” filozof prof. dr Velimir Abramović

Umetnički salon
Subota, 9. april 2016. 19h

Prof. dr Velimir Abramović, krećući se kroz široko polje egzaktnih nauka, filozofije nauka, kosmologije, hronologije, matematike, teorijske fizike, teorije sistema, je ukazao na potrebu za približavanjem nauke i religije, tj. kohezionog faktora koji bi ih povezao - filozofije.

Abramović je postavio pitanje vremena, istorijskog percipiranja vremena i savremenenih tendencija usmerenih ka određivanju precizne i jedinstvene definicije vremena. Kao primere naučnika koji su se bavili pitanjem vremena kao i odnosom fizike i metafizike on pored ostalih pominje Teslu, Kozireva, Njutna, Ruđera Boškovića, odbacujući postavke kvantne mehanike i ukazujući na značaj Euklidove geometrije.

Velimir Abramović je diplomirao 1975. filmsku i TV režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu; magistrirao 1983. teoriju kulture na Fakultetu političkih nauka i odbranio doktorsku disertaciju Problem kontinuiteta u prirodnoj filozofiji Lajbnica i Boškovića na Filozofskom fakultetu Univerziteta Kiril i Metodije u Skoplju, u oblasti filozofije nauke (ontologije i gnoseologije).

Profesor po pozivu na Univerzitetu u Padovi, Italija, Visokoj školi za arhitekturu Bauhaus, Dessau, Nemačka, Odseku za istoriju i teoriju pozorišta Univerziteta u Giessenu, Nemačka i Visokoj državnoj školi vizuelnih umetnosti Rijksacademie u Amsterdamu, Holandija.

Bavi se književnošću, poezijom, prozom i kritikom. Objavio zbirke pesama Emsep i Male pesme; roman Duh Balkanije, filozofsku studiju Lajbnicovo i Boškovićevo shvatanje kontinuiteta.

Član Udruženja književnika Srbije i Estetičkog društva Srbije.

Osnivač je i glavni urednik časopisa "Tesliana".

Osnivač Instituta za vreme, u sklopu Fondacije za nauku o vremenu, Roterdam, Holandija.